U Hrvatsku stiže sve više električnih autobusa: Koji brendovi dominiraju?

Na našem portalu ste imali prilike čitati da se u Hrvatskoj dešava priličan “elektro-bum” pošto je više gradova potpisalo ugovore o nabavci električnih autobusa. Kolege sa portala prijevozi.hr su napravili detaljnu analizu ko je šta kupio i potpisao, pa njihov tekst donosimo ispod bez izmjena.

Autobusni sektor igra ključnu ulogu u našoj misiji razvoja i proizvodnje tehnologija s niskim emisijama, pomažući u omogućavanju globalne energetske tranzicije. S obzirom da se u Hrvatskoj nabavlja sve više novih električnih autobusa pripremili smo analizu ovog dinamičnog segmenta zelene tranzicije.

Elektrifikacija autobusnih voznih parkova pojavljuje se kao jedan od ključnih stupova u postizanju održivijeg javnog prijevoza. To je konkretno rješenje za poboljšanje kvalitete zraka u gradovima, smanjenje emisija CO₂ i ponudu tiše i ugodnije usluge za građane i putnike. Međutim, put prema naprijed nije bez prepreka. Tržište je izuzetno osjetljivo na sve vijesti o ciljevima nulte emisije, rokovima isporuke i subvencijama. Vrlo brzo dosegnut će se točka bez povratka, odnosno uslijedit će prijelaz na električne autobuse. Prošla je godina bila relativno mirna na velikim tržištima poput Njemačke, Francuske, Italije…

Nakon kratkotrajnog zatišja potaknutog produženjem roka za vozila na dizelski pogon, gradovi u Europi ponovno razmatraju nabavu električnih autobusa za gradski promet, iako se i dalje bilježe nabave i plinskih i hibridnih i dizelskih vozila.

Manji troškovi održavanja

Ipak, električni autobusi postat će standard u urbanim okruženjima, a projekcije pokazuju kako bi do 2040. oni mogli činiti 67 posto globalnog tržišta autobusa. U Europi se očekuje da će modeli na baterije predstavljati preko 75 posto novo registriranih gradskih autobusa u Europi do 2030. godine.

S ekonomskog stajališta, usporedba između dizelskih i električnih autobusa sve je povoljnija za električne. Iako je nabavna cijena električnog autobusa i dalje viša, gotovo dvostruko, ukupni trošak vlasništva (TCO) dugoročno je povoljniji. Cijene električne energije obično su stabilnije – i općenito nešto niže – od dizelskog goriva. Istovremeno, troškovi održavanja su znatno niži jer nema motora s unutarnjim izgaranjem, mjenjača i ispušnih sustava, a regenerativno kočenje također pomaže u smanjenju trošenja kočnica, dodatno smanjujući operativne troškove.

Glavna snaga električnih autobusa je jasna, nulte lokalne emisije sa značajnim utjecajem na okoliš i urbani razvoj. Za razliku od tradicionalnih dizelskih vozila, električni autobusi ne emitiraju dušikove okside (NOx) ili čestice – dva glavna uzroka onečišćenja zraka i respiratornih bolesti. Zamjena dizelskog autobusa električnim može eliminirati približno 1690 tona CO2 tijekom 12 godina životnog vijeka. Dodatna prednost je što su izuzetno tihi čime se pomaže u smanjenju buke u gradskim središtima.

Osim pozitivnih učinaka, infrastruktura za punjenje ostaje ključni izazov jer postavljanje stanica za punjenje u garažama ili krajnjim točkama zahtijeva značajna ulaganja – a u mnogim urbanim područjima elektroenergetska mreža mora se nadograditi kako bi se spriječila preopterećenja. Do izražaja tada dolazi pametno punjenje, sustavi za pohranu energije i integracija s obnovljivim izvorima, a sve zajedno omogućuje optimizaciju potrošnje energije i smanjenje operativnih troškova.

Drugi, iako nevezan problem koji se pojavljuje je kronični nedostatak profesionalnih vozača koji će voziti te autobuse. Primjerice, samo u Španjolskoj autobusni sektor trenutačno se suočava s nedostatkom od otprilike 4700 vozača širom zemlje.

Stanje u Hrvatskoj

Što globalni pogled na električne autobuse može donijeti nama u Hrvatskoj? Prije svega valja naglasiti kako su Hrvatska i Slovačka zadnje države EU koje su počele nabavljati električne autobuse. Međutim, s obzirom na produženje roka za proizvodnju dizelskih vozila, mi smo se kao malo tržište u nekim gradovima prebrzo odlučili na potpunu zamjenu, preskočivši međufazu u vidu vozila na hibridni pogon. No, što je – tu je. Pitanje je samo kada potpuno prestane ili se smanji sufinanciranje nabave putem europskih planova i fondova te HR Nacionalnog plana, kako će neki manji prijevoznik izdvojiti 500.000 eura za jedan autobus. A još uvijek se mogu nabaviti dvostruko jeftinija vozila različitih pogonskih sustava. Dakako, prilika za „besplatnu“ nabavu nikako ne smije se propustiti, da se pogrešno ne shvati! Prelazak na električne autobuse više nije opcionalan – to je nužan korak za budućnost urbane mobilnosti. Vlada, europski fondovi i lokalne vlasti podržavaju prijelaz financiranjem i poticajima, dok tehnološki napredak čini upravljanje električnim voznim parkom sve učinkovitijim. Uspjeh ove transformacije ovisit će o sposobnosti usvajanja inovativnih operativnih modela koji pomažu u smanjenju početnih troškova i pojednostavljuju rad voznog parka.

Za Hrvatsku više od 200 autobusa

Nekoliko električnih minibuseva pojavilo se prethodnih godina u manjim hrvatskim mjestima i gradovima. Prava električna (r)evolucija ipak počinje dolaskom 4 klasična električna autobusa za ZET drugoj polovici 2025. godine.

Potpisivanjem Ugovora između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i predstavnika prijevoznika, Program modernizacije i ekološke transformacije javnog gradskog i prigradskog prijevoza, ukupne vrijednosti 163 milijuna eura sufinanciran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u sklopu kojega 17 hrvatskih gradova odnosno općina nabavlja ukupno 206 novih električnih autobusa.

Novi igrači na tržištu

U ovom prvom Programu, za koji se nadamo kako neće biti jedini, 206 HR vozila podijeljeno je na 6 proizvođača, a najviše autobusa (njih 78) bit će marke MAN (Bus of the year 2023.), potom slijede turski Karsan, kineski King Long, kineski Higer, Iveco, kineski BYD i nizozemski VDL. Ostaje žal za podatkom kako u Hrvatskoj i dalje ostajemo bez električnih Mercedesa, Irizara ili pak Solarisa koji se dokazane i nagrađivane europske kvalitete. Kada govorimo o električnim autobusima, svi su novi na našem tržištu, ali ipak su se pojavili neki novi igrači koje do sada nismo imali u gradskom prometu u Hrvatskoj. Primjerice turski Karsan, lider u elektro mobilnosti, svoja vozila ima na više kontinenata i mnogo država, od Japana do Kanade. Kinezi se prvi put pojavljuju u Hrvatskoj, a sa svoja tri proizvođača King Long, BYD i Higer. Svakako najzastupljeniji na europskom tržištu je BYD, dok se ostali tek probijaju i nastoje biti dijelom voznih parkova u Europi.

Da, tržište je otvoreno, ali i dalje se širom Europe postavlja pitanje zašto znatne količine europskog novca iz natječaja odlaze u Kinu, umjesto da se potakne povećana proizvodnja europskih proizvođača. Države na brojne načine nastoje izbjeći njihovu nabavu, ponekad uspješno, ponekad i ne, ali ostaje činjenica kako upravo kinesko tržište i njihovi brojni proizvođači ostaju daleko najveći po broju proizvedenih električnih vozila svih vrsta u svijetu.

Podjela po gradovima

Prema dostupnim podacima abecednim redom navodimo neke od gradova s kratkom informacijom o njihovoj nabavci električnih autobusa.

Na krajnjem jugu, Libertas Dubrovnik nabavlja 2 King Long autobusa za 1.086.110 €, kapaciteta 79 putnika, maksimalnom snagom od 350 kWh te dometom do 360 kilometara. Slijedi 12 autobusa MAN Lion's City 12 E ukupne vrijednosti 9,57 mil. €.

Grad Jastrebarsko za 1.100.000 € dobiva 4 autobusa Karsan e-Jest, kapaciteta 21 putnik, a koji će u prvoj fazi voziti na 3 gradske linije.

Tvrtka Lukom za Ludbreg nabavlja 5 električnih midibuseva Karsan e-Atak, kapaciteta do 50 putnika, s BMW razvijenim pogonom. Tiha vozila bez emisija idealna su za gradske ulice, a Ludbreg će biti tek drugi grad u regiji koji uvodi ovu generaciju električnih autobusa. Zanimljivost – autobusi neće nositi garažne brojeve već imena prema seriji „Gruntovčani“: Dudek, Regica, Presvetli, Cinober i Babica.

GPP Osijek nabavlja 19 autobusa, i to 15 niskopodnih Higer Azure 12, s baterijom kapaciteta 481 kWh, te 4 midibusa MAN Lion's City 10E, s baterijom kapaciteta 356 kWh.

Komunalno Pisarovina d.o.o. tek provodi postupak javne nabave, za 1 midibus za potrebe uspostave i provedbe komunalnog linijskog prijevoza na području Općine Pisarovina.

U Poreču električni minibus prijevoznika Arriva vozi već od 2021. godine, a sada će ponuda prijevoza biti poboljšana novim midibusom King Long, model PEV7, kapaciteta 31 putnik, te dosegom do 333 kilometara. Ovaj midibus osiguran je EU sredstvima, ovaj put kroz projekt SUMMA, a odobreno je sufinanciranje u okviru Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska za razdoblje 2021. – 2027., na Pozivu za standardne projekte.

Pulapromet za grad Pulu nabavlja 12 novih autobusa u ukupnoj vrijednosti 6.804.000 € bez PDV-a, i to 6 komada MAN Lion's City 12E te 6 midibuseva Iveco Feniks bus dužine 9 metara.

Autotrolej Rijeka ukupna vrijednosti 14.343.834 € predviđa nabavu 20 kineskih i turskih autobusa u tri grupe. I to 8 niskopodnih autobusa proizvođača Higer Azure 12, duljine 12 metara s baterijama kapaciteta 482 kWh i dometom do 369 kilometara. Slijedi 8 midibuseva Karsan e-ATA 10, duljine 10,75 metara s baterijama kapaciteta 399 kW i dometom 400 kilometara. I na kraju 4 minibusa Higer Azure 7 duljine 6,85 metara, s baterijom kapaciteta 176 kW i dosegom 390 kilometara.

Za Varaždin tvrtki Čistoća stiže 7 niskopodnih midibuseva Karsan e-ATA 10, ukupni iznos nabave je 4.134.608,80 €. Priprema se dokumentacija za gradnju 2 punionice koje će se graditi na Trgu Petra Svačića i na Dravskom nasipu u krugu Čistoće.

Arriva će za Veliku Goricu uključiti u promet 5 električnih autobusa marke VDL Citea SLF-120 Electric, kapaciteta 92 putnika i baterijom snage 180 kW što omogućuje doseg oko 150 kilometara.

Tvrtka ZET za Zagreb nabavlja 62 vozila, i to 30 klasičnih električnih autobusa MAN Lion's City 12 E, 26 zglobnih električnih autobusa MAN Lion's City 18 E te 6 midibuseva Iveco Feniks bus dužine 9 metara.

Liburnija Zadar nabavlja 13 gradskih niskopodnih autobusa ukupne vrijednosti 7,6 milijuna eura, proizvođača BYD dometa 300 km, a slijedi i nabava 14 pripadajućih punjača.

Zadnji u nizu, ali i po abecedi je Zaprešić sa 7 autobusa za potpuno novi komunalni/javni prijevoz unutar grada s ciljem bolje povezanosti gradskih i prigradskih naselja, uz smanjenje korištenja osobnih automobila te emisija CO₂, a javni prijevoz će obavljati Komunalno društvo Zaprešić. Ukupna vrijednost investicije je 3.675.630 € bez PDV-a, a nabavljaju se autobusi proizvođača Karsan, i to 4 niskopodna e-ATA 12 s baterijom LFP 528 kWh, te 3 midibusa e-Atak s baterijom Li-ion kapaciteta 220 kWh.

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., električni autobusi vozit će još i u Križevcima, Krapini, Sisku…

Prije autobusa punionice

Dok autobusi ne stignu, a podsjećamo kako je rok isporuke u pravilu duži od 12 pa čak do 18 mjeseci, potrebno je pripremiti infrastrukturu. Jednostavno? Ne! To ne dolazi preko noći. Treba ishoditi brojne dozvole, osigurati zemljište za punionice, izgraditi parkirni prostor (garaže), ali prije svega trafostanice s nekoliko megavata snage za punjenje. Ne, to se ne može obaviti sutra, procedura u nekim europskim gradovima trajala je do 2 godine! Unatoč svemu, na kraju hrvatskog tunela nazire se maleno svjetlo, svjetlo koje vodi u električnu budućnost.

A punionice, one će u 3 hrvatska grada biti zadaća tvrtke Končar, koja je dobila projekte za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih autobusa u Zagrebu, Puli i Šibeniku. Projekti obuhvaćaju projektiranje, izgradnju i puštanje punionica u rad, uključujući pripadajuću elektroenergetsku infrastrukturu te sustave upravljanja punjenjem. Time se stvaraju preduvjeti za širenje električnih autobusnih flota te sigurnu i pouzdanu integraciju u svakodnevni promet. Projekti su također financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Projekt u Zagrebu jedan je od najopsežnijih u Hrvatskoj i predstavlja ključni korak u širenju električne flote, vrijednost je 7.846.605,34 €, te uključuje ugradnju 134 mjesta za punjenje u garaži Podsused. Završetkom projekta 62 električna autobusa dobit će potrebnu infrastrukturu za stabilan i učinkovit rad, a tu već postoje 4 mjesta za punjenje postojeća 4 električna autobusa.

S Pulaprometom potpisan je ugovor vrijednosti 1.297.100,00 €, a uključuje ugradnju 14 mjesta za punjenje na lokaciji postojeće garaže u Šijani. Novi sustav punjenja omogućit će stabilan i učinkovit rad 12 novih električnih autobusa te otvoriti mogućnost povećanja kapaciteta u budućnosti.

U Šibeniku ugovor je vrijedan 728.727 €, a uključuje 12 mjesta za punjenje na autobusnom kolodvoru.

Ovi projekti potvrđuju snažnu poziciju Končara kao vodećeg domaćeg integratora naprednih elektroenergetskih rješenja za javni prijevoz.

Zaključimo…

Prelazak na električne autobuse više nije pitanje izbora – to je nužan korak za budućnost urbane mobilnosti. Vlade i lokalne vlasti podržavaju prijelaz financiranjem i poticajima, dok tehnološki napredak čini upravljanje električnim voznim parkom sve učinkovitijim. Uspjeh ove transformacije ovisit će o sposobnosti usvajanja brojnih inovativnih operativnih modela.