Trećina električnih gradskih autobusa u EU je kineskog porijekla

Kineski proizvođači autobusa već drže 32 posto evropskog tržišta električnih gradskih autobusa, a uvoz autobusa iz Kine prošle je godine premašio milijardu eura. Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) upozorava da se sve veći dio javnog novca namijenjenog obnovi autobuskih flota prelijeva proizvođačima izvan EU-a te traži hitnu promjenu pravila javne nabave.

Evropsko tržište autobusa ubrzano raste i elektrificira se, ali evropski proizvođači ne uspijevaju potpuno iskoristiti povećanu potražnju. U dokumentu Bus Manufacturing in Europe – Urgent Action Needed, objavljenom 21. oktobra, ACEA upozorava da konkurencija iz Kine posebno brzo osvaja tržište električnih gradskih autobusa, koje se najvećim dijelom financira javnim sredstvima.

U prvoj polovici 2026. u Evropskoj uniji registrovano je 22.590 novih autobusa, što je 22,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći rast među važnijim tržištima zabilježen je u Poljskoj, 78 posto, Italiji, 51,6 posto, te Njemačkoj i Francuskoj, po 21,6 posto. Španija je među velikim tržištima jedina zabilježila pad, od 8,5 posto. Istodobno, približno 60 posto novoregistrovanih gradskih autobusa već ima baterijsko-električni pogon. ACEA ističe da je riječ o najbrže elektrificiranom segmentu evropskog tržišta komercijalnih vozila.

Kineske marke drže 32 posto tržišta električnih gradskih autobusa
Prema podacima ACEA-e, kineski brendovi u 2025. godini držali su približno devet posto ukupnog tržišta autobusa u EU-u te 28 posto tržišta električnih autobusa. U segmentu gradskih autobusa njihov je udio iznosio 20 posto ukupnog tržišta, odnosno 32 posto tržišta električnih vozila. Za usporedbu, osobni automobili proizvedeni u Kini činili su sedam posto prodaje novih automobila u EU-u.

Rast kineskog udjela prati i povećanje uvoza. Trgovinski deficit EU-a u sektoru autobusa porastao je s 1,6 milijardi eura u 2023. na 2,9 milijardi eura u 2025. godini, pri čemu je samo prošle godine povećan za 46,8 posto. Vrijednost uvoza autobusa iz Kine prvi je put premašila milijardu eura, uz godišnji rast od gotovo 70 posto.

ACEA upozorava da je problem posebno izražen zato što potražnju za gradskim autobusima gotovo u potpunosti određuju javne nabave i javno financiranje. U Evropskoj uniji prometuje približno 680.000 autobusa, a većina obavlja usluge koje javna tijela ugovaraju putem tendera ili ugovora o javnim uslugama.

Nije dovoljno da se autobus samo sastavlja u Evropi
Evropska autobuska industrija raspolaže s više od 38 proizvodnih pogona u 12 država članica EU-a. Proizvodnja autobusa u Uniji porasla je 8,9 posto tijekom 2025., no ACEA smatra da postojeći industrijski kapaciteti nisu dovoljni za ravnopravno tržišno natjecanje.

Udruženje ističe nekoliko strukturnih prednosti kineskih proizvođača: snažnu vertikalnu integraciju, veliko domaće tržište na kojem su troškovi razvoja već raspoređeni na velik broj vozila, niže troškove inženjerskog rada te različite oblike državne potpore. Prema ACEA-i, izgradnja usporedive fabrike u Kini može biti i do 60 posto jeftinija nego u Evropi. Pritom upozorava da preseljenje završne montaže kineskih autobusa u EU ne znači automatski i stvaranje znatne evropske dodane vrijednosti. Ako baterijske ćelije, pogonski sistemi, elektronika, softver i razvoj ostaju izvan Evrope, najveći dio tehnološke i gospodarske vrijednosti i dalje se stvara drugdje.

Zato ACEA predlaže da se pri javnoj nabavi ne vrednuje samo mjesto završne proizvodnje, nego ukupna evropska dodana vrijednost vozila, uključujući istraživanje i razvoj, softver, integraciju baterijskih sistema te usluge tokom životnog vijeka autobusa.

Cijena ne bi smjela biti presudna na natječajima
Jedan od ključnih zahtjeva ACEA-e odnosi se na promjenu kriterija javne nabave. Udruženje smatra da se pri odabiru dobavljača prevelika važnost pridaje početnoj nabavnoj cijeni, dok se nedovoljno vrednuju održavanje, dostupnost rezervnih dijelova, inovacije, kibernetička sigurnost i otpornost dobavnih lanaca.

Predlaže se obavezna primjena kriterija koji nisu povezani samo s cijenom te jasnija evropska pravila za njihovo vrednovanje. ACEA također traži duže rokove između raspisivanja tendera i isporuke, okvirne ugovore sa zajamčenim količinama, objedinjavanje narudžbi i veću standardizaciju tehničkih zahtjeva.

Evropski proizvođači, naime, upozoravaju da ne mogu unaprijed naručivati ključne komponente i rezervirati proizvodne kapacitete za tendere na kojima možda neće pobijediti. Kineski konkurenti, oslonjeni na veliko domaće tržište, u povoljnijem su položaju pri planiranju proizvodnje i isporuka.

Međugradski i turistički autobusi zaostaju u elektrifikaciji
ACEA posebno naglašava da se tržište gradskih autobusa ne može izjednačavati s međugradskim i turističkim prevozom. Dok baterijsko-električni autobusi već čine većinu novih gradskih vozila, udio autobusa bez emisija u međugradskom i turističkom segmentu iznosio je samo četiri posto u 2024. i 2025. godini.

Razlog je ponajprije u različitim uslovima rada. Gradski autobusi rade na predvidljivim linijama i mogu se puniti u garažama, dok turistički i međugradski autobusi voze na promjenjivim, često dugim relacijama, bez odgovarajuće mreže punionica. Osim toga, turističke i međugradske autobuse uglavnom kupuju komercijalni prevoznici koji posluju uz relativno male marže i odluke donose prema ukupnom trošku vlasništva.

Prema ACEA-i, prve evropske serijske proizvodne linije za turističke autobuse bez emisija pokrenute su tek ove godine. Udruženje zato smatra da regulatorni pristup tom segmentu mora uzeti u obzir znatno drukčije tržišne uslove.

Upozorenje i na kibernetičku sigurnost
U dokumentu se otvara i pitanje sigurnosti povezanih autobusa, osobito ovisnosti o dobavljačima softvera, elektronskih sistema i komunikacijskih tehnologija izvan Evrope. ACEA navodi primjer Norveške, koja razmatra strože smjernice javne nabave radi smanjenja sigurnosnih rizika i ovisnosti o dobavljačima iz zemalja s kojima nema sigurnosno-političku suradnju. O ovom problemu smo pisali ranije na našem portalu.

Udruženje predlaže da se pri procjeni sigurnosti vozila primjenjuje postojeći međunarodni pravilnik UN R155, koji uređuje upravljanje rizicima kibernetičke sigurnosti u automobilskoj industriji.

ACEA: Iduće dvije godine su ključne
Europski proizvođači traže da se mjere za jačanje domaće industrije uvedu što prije, uključujući odgovarajuće odredbe u evropskom zakonodavstvu o industrijskom razvoju i javnoj nabavi. ACEA upozorava da bi mjere koje bi se počele primjenjivati tek 2030. mogle stići prekasno, jer će tenderi i ugovori sklopljeni u međuvremenu oblikovati tržište autobusa, održavanja, rezervnih dijelova i softverskih usluga tokom sljedećeg desetljeća.

Prema stajalištu udruženja, cilj nije isključivanje neevropskih proizvođača iz tržišnog natjecanja, nego osiguravanje da se pri trošenju javnog novca vrednuje ukupna gospodarska, industrijska i tehnološka korist koju nabava donosi Evropi.

izvor:prijevozi.hr