Sve na jednom mjestu o autobusima, prevoznicima i linijama
Sve na jednom mjestu o autobusima, prevoznicima i linijama
50 godina Iveca i 130 godina fabrike u Vysokom Mýtu (II)
Jutros ste u prvom dijelu 50 godina Iveca i 130 godina fabrike u Vysokom Mýtu (I), mogli pročitati kako je sve počelo sa proizvodnjom autobusa u češkom gradu Vysoké Mýto i kako je taj proces tekao kroz godine. A sada donosimo i drugi dio ove lijepe priče.
Pregled ikoničnih modela
Ovo obilježavanje 130. godišnjice također pruža priliku da se istaknu neki od legendarnih modela rođenih u fabrici Vysoké Mýto, koji su odigrali ključnu ulogu u evoluciji javnog prevoza tokom decenija.
1928: Prvi autobus je sišao s fabričke montažne trake. Bilo je to vozilo za 14 putnika izgrađeno na šasiji Škode 125.
Između 1928. i 1939. godine, proizvodnja karoserija prvenstveno se fokusirala na šasije Škode, Tatre, Waltera i Prage. U početku su se proizvodili samo unikatni primjerci, a kasnije su uvedene male serije, uglavnom kao odgovor na državne narudžbe. Pored linijskih autobusa, pojavili su se i modeli za duge relacije s luksuznim karakteristikama, poput Škode 606 DN 1938. i Tatre 24/58 1939. godine.
Od 1940. godine: Na šasiji Škode 706 razvijene su različite varijante karoserije.
Tokom Drugog svjetskog rata: Proizvodnja Škode 706 NG s generatorom na drveni plin.
Između 1954. i 1957. godine, predstavljen je Karosa T 500 HB, s tri osovine i pozadi postavljenim Tatra motorom u samonosećoj konstrukciji. Njegov jedinstveni dizajn utjecao je na razvoj autobusa u narednim decenijama.
Između 1958. i 1971. godine: Model Škoda 706 RO evoluirao je u legendarnu Škodu 706 RTO. Proizvedeno je 14.969 jedinica za gradski, međugradski i prevoz na duge relacije.
Od 1965. godine: Serija Š 11 progresivno se razvijala u Karosi. Zahvaljujući svojih šest glavnih prefabrikovanih panela, model Š 11 postao je međunarodni lider na tržištu sa 26.769 proizvedenih jedinica.
1981. godina: Serija 700 zamijenila je poznate modele “ŠM”. Glavna inovacija bila je premještanje motora LIAZ ML 635 i mjenjača Praga iza zadnje osovine. Gradske, međugradske, i prigradske varijante s mehaničkim mjenjačem i zglobni autobusi proizvodili su se do 1999. godine.
Između 1992. i 1999. godine, Karosa je proizvodila autobus LC 757 (HD 12) kako bi zadovoljila rastuću potražnju za međunarodnim putovanjima. Ovaj luksuzni model, s podignutim podom, nudio je vrhunsku udobnost na dugim putovanjima. Proizveden je u 98 jedinica, uključujući verziju s tri zvjezdice i 42 putnička sjedišta, koja se na zahtjev mogla povećati na 49.
1995: Karosa je predstavila seriju 900, poboljšanu verziju serije 700. S moderniziranim dizajnom, nudio je poboljšanu udobnost, kvalitetu i performanse za sigurniji i održiviji prijevoz. Model Recreo, baziran na seriji 900, bio je prvi koji je imao značajan utjecaj, ne samo u Francuskoj već i u drugim evropskim zemljama.
2006: Lansiranje Crosswaya, dizajniranog za gradski (s verzijom Low Entry predstavljenom 2007.) i međugradski prevoz. Bio je dostupan s alternativnim energijama kao što su električna energija iz baterija, biometan, XTL gorivo i B100. Njegova pouzdanost i svestranost učinili su ga liderom u međugradskom prevozu u Europi, s preko 65.000 proizvedenih jedinica. Jedan od svaka dva međugradska autobusa prodana u Europi je Crossway. Modeli Crossway osvojili su brojne prestižne nagrade, uključujući četiri titule “Održivi autobus godine”: 2018. s modelom Low Entry GNV, 2020. s modelom Crossway GNV, 2023. s Crossway Low Entry GNV Hybrid kompatibilnim s biogasom i 2024. s električnim modelom Crossway Low Entry ELEC.
Od 2022.: Vysoké Mýto je ekskluzivna proizvodna lokacija za Evadys. Svestrani autobus, Evadys je kompatibilan sa XTL gorivom i idealan je za sve misije, od redovnog linijskog prevoza do turističkih tura.
2023: Početak serijske proizvodnje Crossway ELEC verzija, koje uključuju karakteristike koje su učinile Crossway seriju uspješnom od njenog lansiranja, te sve prednosti električne mobilnosti kako bi se zadovoljili zahtjevi za dekarbonizacijom školskog i međugradskog prevoza.
Za kraj preporučujemo i da pogledate sjajnu reportažu kolega iz magazina Bussmagasinet koji su posjetili ovu fabriku:
