Sve na jednom mjestu o autobusima, prevoznicima i linijama
Novi zakon EU na snazi: Vozači koji hrču ne mogu za volan
Za sve profesionalne vozače na putevima Evropske unije od 1. januara stupila je na snagu direktiva o obaveznom posjedovanju ljekarskog uvjerenja da ne pate, odnosno da se ne liječe od poremećaja slip apnea koji se manifestuje hrkanjem u snu.Statistike na osnovu kojih je EU donijela ovakvu direktivu pokazuju da su vozači koji pate od ovog poremećaja, koji predstavlja opstrukciju disanja tokom sna, odgovorni za oko 30% nesreća sa smrtnim ishodom na putevima. Direktiva se odnosi na sve profesionalne vozače autobusa, šlepera, pa čak i na pilote koji će ukoliko pate od ovog poremećaja, ostati bez licenci.
Predsjednik Udruženja prevoznika RS, koje okuplja 1200 prevoznika, Nikola Grbić podržava direktivu EU i smatra da je već odavno trebalo da bude uvedena ovakva zakonska obaveza, prije svega radi bezbjednosti u saobraćaju. “To je sasvim normalno i moglo se očekivati. Putevima voze svakakvi ljudi, čak i oni koji nisu za upravljanje volanom. Treba insistirati na tome da ljekarska uvjerenja dobiju samo vozači koji su zaista i psihički i fizički sposobni da se bave ovim poslom”, kazao je Grbić. Ističe da će, prema informacijama kojima raspolaže, kazne za neposjedovanje ljekarskog uvjerenja biti nekoliko hiljada evra za firmu i do 1000 evra za vozača.
“Vozač koji ne bude imao ljekarsko uvjerenje biće isključen iz saobraćaja i ići će u takozvanu žicu, sve dok ne dobije uvjerenje ili po vozilo ne dođe drugi vozač sa ljekarskim uvjerenjem”, rekao je Grbić. Dodao je da među vozačima sigurno ima onih koji pate od poremećaja slip apnea i da će mnogi vjerovatno ostati bez licenci. Ističe da, bez obzira na sve, bezbjednost učesnika u saobraćaju treba da bude na prvom mjestu.Prevoznik Vaso Bajić koji je, kako i sam kaže, na točkovima prošao cijelu bivšu Jugoslaviju kaže da će poštovati zakon, ali da je ovakva direktiva pomalo i smiješna. “Profesionalni sam vozač već 18 godina. Imam ljekarsko uvjerenje i sada, ali nađite vi meni čovjeka koji je prešao tridesetu, a da ne hrče. Takvi su rijetki”, kazao je Bajić.
Specijalista neurologije i načelnik Klinike za neurologiju u Univerzitetskom kliničkom centru RS profesor dr. Duško V. Račić objašnjava da, u osnovi, hrkanje nije najozbiljnija posljedica ovog poremećaja. “U pitanju je poremećaj, gdje usljed prekida disanja tokom spavanja dolazi do prolaznih razbuđivanja. Usljed toga spavanje i san gube svoju osnovnu funkciju odmora organizma i pripreme za aktivnosti u budnom stanju”, pojasnio je Račić.
Istakao je da se svi ti noćni problemi, kojih pacijent često nije ni svjestan, reflektuju kroz povećanu pospanost i smanjenu radnu sposobnost tokom dana. “Ovo posebno dolazi do izražaja ukoliko se ljudi bave jednoličnim, monotonim poslovima, kakav je i posao vozača” pojasnio je Račić. Prema njegovim riječima, ovo je vrlo često uzrok saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama.
izvor: vijesti.in.rs